SADNICE KRUŠKE VILJAMOVKA KARAKTERISTIKE
Sadnice Kruške Viljamovka vode poreklo iz Engleske. Viljamovke su rezultat je ukrštanja između američke kruške američke Giant Seckel i evropske Comice kruške.
Sadnice Kruške Viljamovka Jedna je od najtraženijih i najcenjenijih sadnica kruške. Pre svega je tražena zato što se od nje dobija rakija Viljamovka koja je veoma cenjena.
Stablo je visine do 9 metara, cvetovi su kod viljamovke bele boje a cveta u aprilu i maju mesecu.
Viljamovka je kruška srednje veličine, sa zvonikom i zelene boje kože kada su nezrele, razvijaju se do zemaljskog žutog-braon tona kako sazrevaju. Viljamovke su polu-čvrste na dodir kad su zrele. Meso ove kruške je bezbojno i glatko u teksturi. Njegov ukus je sladak, cvetni i svež, sa notama vanile i začina. Kada je nezrela, njihov ukus je blaži i manje sočan.
Sazreva krajem avgusta meseca.
Sadnice Kruške Viljamovka, takođe poznata kao Viljamovka ili kruška Williams, je poznata sorta kruške koja ima karakteristične osobine:
- Stablo i listovi: Stablo kruške Viljamovke obično raste srednje visine, a listovi su tamnozeleni i ovalnog oblika.
- Plodovi: Plodovi su srednje do veće veličine, obično u obliku kruške s izduženim vratom. Koža ploda je glatka i tanka, zelene boje koja može preći u žutu kad plod sazri. Takođe, može imati crvene nijanse na sunčanoj strani.
- Okus i tekstura: Meso kruške Viljamovke je sočno, slatko, sa finim mirisom i izraženim aromama. Po svojoj teksturi je vrlo kremasto, što je čini idealnom za konzumaciju sveže.
- Vrijeme zrenja: Viljamovka obično sazreva u ranoj jeseni, obično u septembru. Vreme zrenja može varirati u zavisnosti od klimatskih uslova i regije.
- Uzgojni uslovi: Ova sorta kruške se prilagođava različitim uslovima uzgoja, ali najbolje uspeva na sunčanim mestima sa plodnim, dobro dreniranim tlom.
- Otpornost: Viljamovka obično pokazuje solidnu otpornost na neke bolesti i štetočine, što olakšava njen uzgoj.
Sadnice Kruške Viljamovka daju polod koji je poznata po svom izuzetno dobrom ukusu, pa se često koristi za konzumaciju u svežem stanju, ali i za pravljenje rakije od kruške, poznate kao "Viljamovka rakija".
SADNICE KRUŠKE UOPŠTENO
Sadnice Kruške - U Srbiji je gajenje kruške dosta rasprostranjeno. Kruška, posle šljive i jabuke spada u najzastupljeniju voćnu vrstu u Srbiji. Kruška je voćka koja se gaji odmah iza jabuke i šljive.
Ona spada u grupu rentabilnih voćaka. Proizvodnja kruške u našoj zemlji još uvek je deficitarna, pa se redovno postižu dobre cene. Troškovi podizanja zasada kruške, kao i redovna proizvodnja, znatno su niže nego kod jabuke. Uložena sredstva u podizanju zasada kruške, mogu se vratiti za 5-7 godina.
Voćnjaci pod sadnicama kruške najbolje uspevaju na nadmorskoj visini do 400m, a kruška se uspešno gaji i do 1200m nadmorske visine.
Sadnice voća kruške ne podnose velike hladnoće. Niske zimske temperature (ispod -25°C) mogu da izazovu izmrzavanje.
Sadnice kruške su popularan izbor među voćarima i ljubiteljima voća zbog njihovog ukusnog ploda i dekorativnih svojstava. Evo nekoliko ključnih informacija o sadnicama kruške:
- Raznovrsnost sorti: Postoji širok spektar sorti krušaka, svaka sa svojim karakteristikama ploda, oblikom, ukusom i vremenom zrenja. Neke od poznatih sorti uključuju Viljamovku, Karmen, Abate Fetel, D'Anjou, Conference, itd.
- Sazrevanje: Sorte krušaka se razlikuju po vremenu sazrevanja plodova, od ranih do kasnih sorti. Ovo je važno uzeti u obzir prilikom planiranja voćnjaka kako bi se obezbedio kontinuiran prinos tokom sezone.
- Uslovi uzgoja: Kruške preferiraju dobro drenirano zemljište i sunčane položaje za optimalan rast. Redovna nega, orezivanje i zaštita od štetočina su važni faktori za zdrav rast i obilan rod.
- Oprašivanje: Većina sorti krušaka zahteva oprašivanje sa drugim sortama kako bi postigle najbolji prinos. Oprašivanje se obično vrši pomoću pčela ili dodavanjem drugih sorti koje su kompatibilne za oprašivanje u blizini.
- Plodnost: Kruške mogu biti samooplodne, ali u prisustvu drugih sorti za oprašivanje, obično se postiže bolji prinos.
- Upotreba plodova: Kruške se koriste za svežu konzumaciju, pravljenje džemova, kompota, sokova, pekmeza, kao i za sušenje.
- Nabavka sadnica: Kvalitetne sadnice krušaka se mogu nabaviti u specijalizovanim rasadnicima. Bitno je odabrati zdrave sadnice sa dobrim korenom kako bi se obezbedio uspešan rast.
Sadnice kruške pružaju ne samo ukusne plodove, već i estetsku vrednost svojim cvetovima i listovima. Pravilna briga o sadnicama omogućuje zdrav rast i obilan rod.
Kruške preferiraju dobro drenirano zemljište i sunčane položaje za optimalan rast. Orezivanje i zaštita od štetočina su važni aspekti nege krušaka kako bi se osigurao zdrav rast i rod. Plodovi kruške se mogu koristiti na različite načine: za svežu konzumaciju, pravljenje džemova, sokova ili kompota.
KAKO POSADITI SADNICE VOĆA?
Sadnju voćaka se obavlja u jesen ili proleće.
Koren sadnice neposredno pred sadnju neophodno je skratiti oštrim makazama na umerenu dužinu (duže žile treba skratiti na dužinu 15-20 cm). Sve povređene, sasušene i polomljene žile treba skratiti do zdravog dela.
Ukoliko je zemljište dobro pripremljeno (orano), kopaju se rupe 40 x 40 cm a ukoliko se vrši đubrenje u rupu kopaju se rupe 60 x 60 cm, dubine oko 60cm. Ako se vrši sadnja na nepripremljenom zemljištu (ledini) kopaju se rupe 80 x 60 cm.
Izuzetno voditi računa o dubini sadnje! Mesto kalemljenja treba da bude iznad površine zemljišta najmanje 6-7 cm.
Đubrenje u rupu se obavlja tako što se na dno rupe stavi pregorelo stajsko đubrivo (2-3 lopate) i mineralno đubrivo (oko 2 šake) koje se zatim zagrne sa zemljom kako žile ne bi došle u direktan kontakt sa đubrivom.
Stajnjak ili veštačko đubrivo ne stavljati direktno na žile, a posebno voditi računa o količini jer ako se predozira odražava se negativno na prijem i rast.
Zemlju oko sadnice dobro nagaziti i zaliti sa oko 15-20 litara vode.
RAZMAK PRI SADNJI:
- Jabuka, Kruška, Dunja, Mušmula, Višnja, Dren (3x3m ili 3x4m);
- Malina, Kupina, Ribizla, Ogrozd razmak u redu 0,7-1m.
- Šljiva, Trešnja, Kajsija, Marela, Breskva, Nektarina, Lešnik, Badem (4x3m ili 4x4m ili 4x5m);
- Borovnica i Smokva 1,2m
- Mini (patuljasto) voće u redu je razmak 1-1,5m a kod Stubastog voća u redu je razmak od 0,5m pa naviše
- Vinova loza (lozne sadnice) rastojanje u redu je (0,8-1m) a međuredno (1,4-3,5m);
- Aronija, Godži bobice, Kiwi sade se na rastojanju (1,2-1,5m). Ribizle, kupine, maline, josta, ogrozd, brusnica na 0,5m.